Australija predvodi globalnu inicijativu za zabranu društvenih mreža deci.
TL;DR - Kratak sažetak
- Rizik: Nepouzdana provera starosne dobi može usmeriti decu ka sumnjivim veb-sajtovima i otvoriti vrata invazivnom nadzoru.
- Uticaj: Zabrane uklanjaju milione tinejdžera sa popularnih aplikacija poput TikToka i Instagrama, primoravajući kompanije da promene procese registracije, što pokreće pravne sporove oko načina sprovođenja.
- Izgledi: Zakonodavni talas će se verovatno širiti do 2027. godine, dok grupe za građanska prava i tehnološke firme i dalje debatuju o tome da li su opšte zabrane zaista efikasne.
Države u trci da zabrane društvene mreže deci
Poslednjih meseci, vlade su prešle sa diskusija na uvođenje konkretnih zabrana korišćenja društvenih mreža za decu. Australija je predvodila ovaj trend krajem 2025. godine, a do početka 2026. već desetak zemalja ili direktno blokira aplikacije ili priprema zakone koji bi mogli učiniti isto.
Ko je već zatvorio vrata?
Australija je u decembru 2025. postala prva država koja je zabranila društvene mreže svima mlađima od 16 godina. Zabrana pogađa velike igrače: Facebook, Instagram, Snapchat, Threads, TikTok, X (nekadašnji Twitter), YouTube, Reddit, Twitch i Kick, dok su WhatsApp i YouTube Kids izuzeti. Kompanije koje ignorišu pravilo suočavaju se sa kaznama do 49,5 miliona AUD (oko 34,4 miliona USD) i moraju uvesti višestruke metode provere umesto običnog polja za unos uzrasta.
Danska je u novembru 2025. objavila da tročlana koalicija i dve opozicione grupe podržavaju zabranu za decu mlađu od 15 godina. Ako bude usvojen, predlog bi mogao postati zakon do sredine 2026. godine, a dansko ministarstvo za digitalne poslove već radi na aplikaciji za „digitalne dokaze“ opremljenoj ugrađenim alatima za proveru starosne dobi.
Zakonodavstvo na pragu usvajanja
Francuska je krajem januara 2026. usvojila predlog zakona koji bi onemogućio pristup društvenim platformama svima mlađima od 15 godina. Predsednik Emanuel Makron ovo predstavlja kao meru zaštite od prekomernog vremena ispred ekrana, ali Senat tek treba da dâ konačnu potvrdu.
Nemačka: Početkom februara 2026. konzervativni blok kancelara Fridriha Merca predložio je zabranu za mlađe od 16 godina. Ipak, koalicioni partneri su i dalje uzdržani, pa konačna odluka ostaje neizvesna.
Grčka: Izveštaji Rojtersa s početka februara 2026. navode da se Grčka priprema da objavi sličnu zabranu za decu mlađu od 15 godina.
Indonezija: Početkom marta 2026. Indonezija je saopštila da će deci mlađoj od 16 godina blokirati pristup aplikacijama kao što su YouTube, TikTok, Facebook, Instagram, Threads, X, Bigo Live i Roblox.
Malezija je u novembru 2025. nagovestila planove za uvođenje zabrane za mlađe od 16 godina tokom 2026. godine, ali detalji o sprovođenju su još uvek oskudni.
Slovenija: Početkom februara 2026. Slovenija je počela sa pripremom nacrta zakona kojim bi se deci mlađoj od 15 godina onemogućio pristup TikToku, Snapchatu, Instagramu i sličnim platformama.
Španija je početkom februara 2026. predstavila plan za zabranu društvenih mreža svima mlađima od 16 godina, uz uslov dobijanja parlamentarnog odobrenja. Predlog takođe predviđa da rukovodioci platformi budu lično odgovorni za govor mržnje.
Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno sprovodi konsultacije sa roditeljima, mladima i grupama civilnog društva o mogućoj zabrani za mlađe od 16 godina. Revizija takođe razmatra mogućnost primoravanja platformi da ublaže manipulativne elemente dizajna, poput beskonačnog skrolovanja.
Zašto ovaj pritisak i zašto je on važan
Pristalice tvrde da bi zabrane mogle smanjiti sajber-buling, zavisnost od ekrana, susrete sa predatorima i pritisak na mentalno zdravlje na koji ukazuju studije širom sveta. Kritičari, uključujući grupe poput Amnesty Tech, upozoravaju da bi provera starosne dobi mogla proširiti državni nadzor i gurnuti decu u neregulisane delove interneta koje je teže nadzirati.
Ova diskusija podseća na ranije napore SAD da regulišu onlajn navike dece, poput sada već nevažećih zakona Children's Online Privacy Protection Act i Child Online Protection Act, koji su odbačeni jer su bili previše široko definisani.
Šta sledi?
Kako predlozi budu postajali zakoni, platforme će morati da ulože značajna sredstva u pouzdanu tehnologiju za proveru uzrasta, izmene korisničko iskustvo i pripreme se za visoke kazne u slučaju propusta. Pravne borbe su na pomolu, a stvarni uticaj opštih zabrana — naročito u digitalnom svetu bez granica — biće testiran kako u sudnicama, tako i u praksi.
Pogledajte TechCrunch članak za kompletnu listu država koje uvode ili već sprovode zabrane, zajedno sa statusom i vremenskim okvirom.
🔮 Predviđanja futuriste
Predviđanja za 2029. godinu:
- Deca bi mogla preći na decentralizovane platforme fokusirane na privatnost koje su dostupne izvan standardnih prodavnica aplikacija, što bi uzdrmalo tržište društvenih mreža i podstaklo regulatore na akciju.
- Uvođenjem obavezne verifikacije uzrasta, tinejdžeri bi mogli masovno koristiti VPN-ove i proksi servere, stvarajući skriveni „internet u senci“ za međusobnu komunikaciju, što bi roditeljima i nadležnim organima otežalo praćenje njihovih aktivnosti.
- Efekti na mentalno zdravlje mogli bi biti podeljeni: smanjenje beskonačnog skrolovanja moglo bi popraviti raspoloženje kod dela mladih, dok bi status „oflajn“ osobe i gubitak kontakta sa vršnjacima mogli povećati anksioznost kod drugih, što bi pokrenulo složenu debatu o javnom zdravlju.